Crveno licitarsko srce danas je jedan od najprepoznatljivijih simbola Marije Bistrice. No iza tog malog ukrasa krije se stoljetna priča o medičarima, hodočasnicima, darivanju i zanatu koji se generacijama čuva u Hrvatskom zagorju.
Teško je zamisliti Mariju Bistricu bez crvenih licitarskih srca. Vise na štandovima, daruju se dragim osobama, nose imena i poruke, a neka su toliko bogato ukrašena da više nalikuju malim umjetničkim djelima nego kolačićima.
No kako je baš srce postalo njihov najpoznatiji oblik – i zašto se toliko snažno povezalo upravo s Marijom Bistricom?
Sve je počelo puno prije turističkih suvenira
Licitari nisu nastali kao suveniri kakve danas poznajemo. Dio su stare medičarske tradicije koja se u sjevernoj Hrvatskoj razvijala stoljećima. Prema službenim podacima Ministarstva kulture, umijeće izrade medičarskih proizvoda u Hrvatsku je stiglo tijekom srednjeg vijeka, a medičarski se obrt na području sjeverne Hrvatske razvijao kroz generacije. U Mariji Bistrici ta se tradicija posebno učvrstila uz veliko hodočasničko središte i brojna okupljanja vjernika.
Licitari su šareno ukrašeni kolačići od medenog tijesta. Izrađuju se u različitim oblicima – od ptičica i konjića do beba, potkova i vjenčića. Ali jedan je oblik s vremenom postao daleko prepoznatljiviji od svih drugih – srce.
Srce koje se poklanjalo iz ljubavi
Licitarsko srce nije bilo samo nešto lijepo što se kupovalo za uspomenu. Imalo je svoju poruku. Darivanje srca povezivalo se s ljubavlju, simpatijom i vjernošću, pa su licitari postajali darovi za posebne prigode. Veća srca ukrašavala su se imenima, stihovima, porukama ili datumima, primjerice za vjenčanja. Upravo je ta simbolika pomogla da srce postane najpoznatiji motiv medičarskog obrta.
A u Mariji Bistrici takav je dar dobio posebno mjesto. Generacije hodočasnika dolazile su u najveće hrvatsko marijansko svetište, a uz proštenja i okupljanja razvijala se i ponuda tradicijskih proizvoda. Medičari su postali dio te slike, a licitarsko srce jedan od prepoznatljivih znakova Marije Bistrice.
A onda su se pojavile i šarene drvene igračke
No Marija Bistrica nema samo priču o licitarima. Putovima kojima su hodočasnici dolazili prema svetištu razvijao se još jedan neobičan zagorski zanat – izrada drvenih dječjih igračaka. U selima oko Marije Bistrice, poput Laza i Tugonice, umijeće njihove izrade prenosilo se iz obitelji u obitelj.
Od jednostavnih svirala i frula s vremenom je nastao velik izbor igračaka – tamburice, konjići, životinje, različiti glazbeni instrumenti i drugi predmeti. Prepoznatljive su po živim bojama, a posebno po tradicionalnoj žutoj boji.
I tu je zanimljiv detalj: ne postoje dvije potpuno jednake igračke. Ručno ih izrađuju i oblikuju majstori, a potom ih najčešće oslikavaju žene, pa svaka nosi trag ruku koje su je napravile.
Dva zagorska zanata, dva UNESCO-ova priznanja
Tako su se u Mariji Bistrici sačuvala dva tradicijska umijeća koja danas imaju i svjetsku potvrdu.
Umijeće izrade drvenih tradicijskih dječjih igračaka s područja Hrvatskog zagorja upisano je na UNESCO-ovu Reprezentativnu listu 2009. godine, a licitarstvo godinu kasnije, 2010.
Zanimljivo je da su oba zanata snažno povezana upravo s Marijom Bistricom. Ministarstvo kulture navodi da su se drvene igračke razvile u selima na putu prema najvećem hrvatskom hodočasničkom mjestu, a Marija Bistrica danas ih zajedno s licitarima predstavlja kao dio svoje kulturne baštine.
Ovdje možete pokušati napraviti vlastiti licitar
U Mariji Bistrici postoji i etno zbirka posvećena licitarskom obrtu, u kojoj se mogu vidjeti stari alati, tehnike ručne proizvodnje i proizvodi koji su se nekada izrađivali. Posjetitelji mogu upoznati proces izrade kroz prezentaciju majstora, a u radionicama se mogu i sami okušati u ulozi licitara.
I upravo je to možda najbolji način da se razumije zašto je malo crveno srce toliko važno.
Jer ono nije samo nešto što ćete ponijeti kući iz Marije Bistrice.
To je mali komad zanata koji je preživio stoljeća – i priča koju još uvijek izrađuju ljudske ruke.
Jeste li znali?
- Licitarsko srce jedan je od najpoznatijih motiva medičarskog obrta, a tradicionalno se darivalo kao znak ljubavi, simpatije i vjernosti.
- Tradicija izrade licitara upisana je 2010. godine na UNESCO-vu Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva.
- Licitari nisu samo srca – tradicionalno se izrađuju i u obliku ptičica, konjića, beba, potkova i vjenčića.
- U Mariji Bistrici možete upoznati stare tehnike izrade i okušati se u izradi vlastitog licitara.
- Licitarska tradicija u Mariji Bistrici povezana je s medičarskim obrtom i dugom hodočasničkom tradicijom mjesta, zbog čega su licitari postali jedan od njegovih najprepoznatljivijih simbola.
