Ne postoji bolje mjesto za upoznavanje slavonskog duha od Muzeja bećarca u Pleternici, gdje posjetitelji kroz interaktivne sadržaje otkrivaju zašto je ova jedinstvena tradicija osvojila i UNESCO
Nastaje bez papira, bez nota i bez unaprijed napisanog teksta. Dovoljno je nekoliko taktova tamburice i dobra dosjetka pa da se začuje pjesma koja već stoljećima nasmijava, zadirkuje i povezuje ljude.
Upravo zato bećarac nije samo dio hrvatske kulturne baštine. On je način života. A najbolje mjesto na kojem ga možete upoznati nije samo slavonsko selo ili folklorna manifestacija, nego i jedinstveni Interpretacijski centar Muzej bećarca u Pleternici. Ondje bećarac nije izložen iza stakla. Ondje ga možete doživjeti.
Muzej u kojem ste dio priče
Za razliku od klasičnih muzeja, ovdje vas ne čekaju dugi tekstovi i redovi izložaka. Posjet započinje zvukom tambure, a kroz suvremene multimedijalne sadržaje, projekcije, interaktivne instalacije i autentična svjedočanstva posjetitelji otkrivaju kako je nastala tradicija koja je obilježila Slavoniju, Baranju i Srijem.
Muzej ne govori samo o pjesmi. Govori o ljudima koji su je stvarali, običajima u kojima je nastajala, humoru koji ju je održao živom i zajedništvu bez kojeg bećarac nikada ne bi postao ono što je danas.
Ovdje ćete shvatiti da se bećarac ne može naučiti iz knjige. On se doživljava.
U Muzeju se organiziraju radionice, gdje možete iz prve ruke saznati kako je to svirati pravi instrument – tamburicu samicu, bisernicu, brač, bugariju i bas, zapjevati bećarac u karaoke stilu, svirati kao tamburaški heroj na videoigri,,,
Također, i ove godine organizira se Ljetni tamburaški kamp gdje djeca koja sviraju, kroz osnovnoškolsko ili nekakvo drugo obrazovanje, dobivaju prostor i vrijeme za dodatni rad preko ljeta s profesorima tambure. Kamp je organiziran u uskoj suradnji sa Hrvatskim društvom glazbenih pedagoga te kroz 7 dana pruža jedno novo iskustvo učenja tambure. Ove godine održava se od 10. do 16. kolovoza.
Što je zapravo bećarac?
‘Taj vokalno-instrumentalni napjev u dva stiha je u sebi sažeo strast prema životu i zavičaju te mudrost generacija i životnu filozofiju svoga naroda’, stoji u uvodnim riječima službene stranice Muzeja.
Taj tradicionalni vokalno-instrumentalni napjev sastavljen je od dva rimovana stiha. Prvi postavlja priču ili misao, a drugi donosi duhovit, često potpuno neočekivan obrat.
Njime su se nekada zadirkivali prijatelji, iskazivale simpatije, komentirali svakodnevni događaji ili na duhovit način progovaralo o društvenim prilikama.
Pravila su jednostavna, ali dobra dosjetka uvijek je bila najvažnija.
Zato gotovo da ne postoje dva ista bećarca.
Slavonska tradicija koju je prepoznao i UNESCO
Koliko je ova tradicija posebna, potvrđuje i činjenica da je 2011. godine bećarac upisan na UNESCO-ov Reprezentativni popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva.
Nije zaštićena samo pjesma, nego cijeli način njezina izvođenja – spontano pjevanje uz tamburašku pratnju, improvizacija, duhovitost i aktivno sudjelovanje zajednice.
To znači da bećarac nije uspomena na prošlost, nego tradicija koja i danas živi na svadbama, kirvajima, folklornim smotrama i brojnim slavonskim manifestacijama.
Izlet koji spaja kulturu, vino i Slavoniju
Posjet Muzeju bećarca lako se može spojiti s istraživanjem Požeško-slavonske županije.
U blizini se nalaze poznate vinske ceste, obiteljske vinarije, Park prirode Papuk, brojne biciklističke i pješačke staze te restorani u kojima se na stolovima nalaze kulen, čobanac, domaći sirevi i druga slavonska jela.
Zato Muzej bećarca nije samo zanimljiva kulturna postaja, nego odličan početak upoznavanja cijelog kraja.
Bećarac najbolje zvuči među ljudima
Ipak, nakon obilaska muzeja vrijedi potražiti priliku da ga čujete uživo.
Na Đakovačkim vezovima, Vinkovačkim jesenima, Brodskom kolu ili brojnim lokalnim kirvajima bećarac i danas nastaje jednako kao prije stotinu ili dvjesto godina – spontano, uz tambure, smijeh i dobro društvo.
Možda upravo zato traje stoljećima.
Ne zato što ga je netko zapisao, nego zato što ga ljudi i dalje pjevaju.
Jeste li znali?
- Muzej bećarca u Pleternici jedini je interpretacijski centar u Hrvatskoj u potpunosti posvećen bećarcu.
- Bećarac je 2011. godine upisan na UNESCO-ov Reprezentativni popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva.
- Sastoji se od dva rimovana stiha, pri čemu drugi donosi duhovit ili neočekivan obrat.
- Najviše se njeguje u Slavoniji, Baranji i Srijemu, gdje je i danas sastavni dio brojnih narodnih običaja i svečanosti.
- Naziv dolazi od riječi bećar, kojom se nekada opisivao veseo, slobodan i duhovit mladić.
- Muzej je zamišljen kao interaktivni doživljaj u kojem posjetitelji kroz zvuk, sliku i multimediju upoznaju jednu od najprepoznatljivijih tradicija Slavonije.
