Mnogi ga uspoređuju s Toskanom, no ovaj kraj ima svoj prepoznatljiv karakter. Vinogradi koji prate obrise brežuljaka, male obiteljske vinarije i jedna od najcjenjenijih hrvatskih vinskih regija stvaraju krajolik zbog kojeg se ovamo dolazi tijekom cijele godine.
Valoviti vinogradi, vijugave ceste, miris šume i pogled koji se iza svakog zavoja otvara na novi brežuljak – ovo je kraj u kojem vrijeme kao da uspori. Vino je tek dio doživljaja koji spaja prirodu, gastronomiju i aktivan odmor.
Smještena na obroncima Samoborskog gorja, Plešivica privlači ljubitelje vrhunskih vina, planinare, bicikliste i sve koji traže predah od svakodnevice.
Dom hrvatskih pjenušaca
Iako je riječ o najmanjoj hrvatskoj vinogradarskoj podregiji, po kvaliteti vina već godinama zauzima posebno mjesto na domaćoj vinskoj karti. Upravo ovdje nastaju brojni nagrađivani hrvatski pjenušci, zbog čega se Plešivicu često naziva hrvatskom prijestolnicom pjenušavih vina.
No priča ne završava na pjenušcima. Brojne obiteljske vinarije proizvode vrhunske rajnske rizlinge, sauvignone, chardonnay, crni pinot i portugizac, a mnoge primaju posjetitelje na degustacije i obilaske podruma, najčešće uz prethodnu najavu. Uz čašu vina dolaze i susreti s ljudima koji ga stvaraju te priče koje se prenose generacijama.
Novo poglavlje jedne vinske priče
Kako bi dodatno ojačali eno-gastronomsku ponudu i privukli još više posjetitelja, u Jastrebarskom se provodi projekt razvoja vinske destinacije kojim će nekadašnja zgrada Poljoprivredne zadruge dobiti potpuno novu namjenu.
U njoj će biti uređeni kušaonica, vinoteka, prostor za radionice, prezentacije i događanja, a posjetitelji će na jednom mjestu moći upoznati vina, vinare i lokalne proizvode cijelog kraja. Cilj projekta nije samo stvoriti novi turistički sadržaj, nego dodatno povezati vinare i ispričati priču o regiji koja posljednjih godina postaje jedno od najzanimljivijih eno-gastro odredišta kontinentalne Hrvatske.
foto: Plešivičko vinogorje
Krajolik stvoren za istraživanje
Automobilom ovdje lako promakne ono najljepše; vinogradi i sela najbolje se otkrivaju pješice ili biciklom.
Plešivička vinska cesta vodi kroz vinograde, voćnjake i mala sela, a uz put se nižu vidikovci, obiteljska gospodarstva i mjesta na kojima ćete poželjeti zastati. Ljubitelji planinarenja mogu se popeti na Japetić, najviši vrh Samoborskog gorja, visok 879 metara. S razgledne piramide i obližnje Žitnice za vedrih se dana pogled pruža prema Pokuplju, Žumberku, Medvednici, Kleku pa čak i Alpama.
Bilo da je riječ o kratkoj šetnji ili cjelodnevnom izletu, ovdje se put mjeri zastajanjima, a ne prijeđenim kilometrima.
Spoj vina i tradicije
Plešivička vina svoj prirodni nastavak nalaze za stolom. Restorani i seoska gospodarstva nude tradicionalna jela pripremljena od lokalnih namirnica, a među njima se posebno ističe copanjek, autohtoni slani prhki kolač punjen svježim sirom, peršinom i lišćem mladog luka, koji je postao jedan od zaštitnih znakova ovog kraja.
Tako se u jednom danu prirodno smjenjuju šetnja, degustacija, domaća kuhinja i pogledi koji ostaju u sjećanju.
Mjesto kojem se lako vraćati
Privlačnost ovoga kraja ne počiva na monumentalnim atrakcijama, nego na krajoliku koji mijenja boje sa svakim godišnjim dobom, čaši vrhunskog vina ispijenog među vinogradima i osjećaju da je užurbani ritam barem nakratko ostao negdje iza brežuljaka.
Možda se upravo zato na Plešivicu rijetko dolazi samo jednom.
foto: Shutterstock
Jeste li znali?
- Upravo su Oštrc i Plešivica bili cilj prvoga organiziranog planinarskog izleta u Hrvatskoj, održanog 1875. godine.
- Prvi hrvatski alpinist bila je žena – književnica i ilirka Dragojla Jarnević, koja se 1843. bez uređene planinarske staze uspela južnom stjenovitom stranom na obližnji Okić.
- Na Plešivici se nalazi restoran Korak, nagrađen Michelinovom zvjezdicom i zelenom Michelinovom zvjezdicom za održivost. Chef Bernard Korak iskustvo je stjecao uz Anu Roš i Massima Botturu.
- Na Plešivici nastaje i rijetko crveno pjenušavo vino Griffin Dark Side. Crveni su pjenušci rijetki čak i u svjetskim razmjerima.
- Na širem području Parka prirode Žumberak – Samoborsko gorje zabilježeno je 38 vrsta orhideja, a na pojedinim travnjacima na samo jednom četvornom metru raste i do 40 biljnih vrsta.
