Od Slavonije i Podravine do Međimurja, nepregledna zlatna polja jedan su od najljepših prizora hrvatskog ljeta. Traju tek nekoliko tjedana, ali ih vrijedi doživjeti barem jednom.
Postoje prizori zbog kojih vrijedi usporiti, stati uz cestu i jednostavno – uživati. Jedan od njih svakako su procvjetala polja suncokreta koja usred ljeta prekriju dijelove Hrvatske i stvore gotovo nestvaran krajolik.
Tisuće zlatnožutih cvjetova, plavo nebo i beskrajne ravnice prizor su koji svake godine privlači fotografe, zaljubljenike u prirodu i sve one koji traže ljepotu u jednostavnim stvarima. Nije slučajno da su upravo polja suncokreta među najfotografiranijim motivima kontinentalne Hrvatske.
Više od običnog cvijeta
Iako ga svi doživljavamo kao jedan veliki cvijet, suncokret je zapravo cvat sastavljen od stotina, pa i tisuća sitnih cvjetova. Žuti “listići” koje nazivamo laticama zasebni su cvjetovi, dok se u tamnom središtu nalaze brojni sitni cvjetovi iz kojih nastaju sjemenke. Upravo zato svaki suncokret skriva fascinantnu prirodnu geometriju, a raspored sjemenki često slijedi poznati Fibonaccijev niz.
Naziv Helianthus također nije slučajan. Dolazi od grčkih riječi helios (Sunce) i anthos (cvijet), a mlade biljke tijekom rasta doista prate Sunce od istoka prema zapadu. Kada procvatu, većina cvjetova ostaje okrenuta prema istoku.
Suncokret potječe iz Meksika i Perua, još iz doba prije naše ere. Stari narod Maja štovao ga je kao simbol svjetlosti i plodnosti. U Europu je donesen početkom 16. stoljeća, ali je najprije uzgajan kao ukrasna biljka, a sjeme je korišteno za prehranu ptica.. Prema navodima, 1840. godine je prvi puta izrađeno ulje iz suncokreta te je suncokret postao jedna od najvažnijih uljarica na svijetu.
Zlatna polja koja obilježavaju hrvatsko ljeto
Suncokret je jedna od najvažnijih uljarica i u Hrvatskoj, a njegova proizvodnja posljednjih godina bilježi rast. Svakog ljeta deseci tisuća hektara oranica procvjetaju u prepoznatljivoj zlatnoj boji, stvarajući prizore koji su postali simbol kontinentalnog ljeta.
Ove godine zasijano ga je, primjerice, najviše do sada. Lani je bilo 67.000 hektara pod suncokretnom, a ove godine procjenjuje se na 80.000 hektara. Poljoprivrednici kažu da je vrijeme ove godine suncokretu odgovaralo pa bi žetva mogla početi već sredinom kolovoza.
Najveće površine pod suncokretom nalaze se u Slavoniji i Podravini, gdje su nepregledna žuta polja zaštitni znak početka ljeta. Posebno dojmljivi prizori mogu se vidjeti u Virovitičko-podravskoj, Osječko-baranjskoj, Brodsko-posavskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji.
Osim što je važna poljoprivredna kultura, suncokret je i iznimno cijenjena medonosna biljka. Njegove sjemenke sadrže između 30 i 50 posto ulja, bogate su vitaminom E, a cvatnja privlači velik broj pčela i drugih oprašivača.
Zlatni prizori čekaju i na sjeveru Hrvatske
Iako ih većina povezuje sa slavonskim ravnicama, prekrasna polja suncokreta mogu se pronaći i u Međimurju. Ondje se zlatni cvjetovi stapaju s vinogradima, voćnjacima i pitomim brežuljcima, stvarajući sasvim drukčiju, ali jednako dojmljivu razglednicu hrvatskog ljeta.
Upravo ta raznolikost krajolika pokazuje koliko Hrvatska može iznenaditi – od nepreglednih ravnica na istoku do zelenih brežuljaka na krajnjem sjeveru zemlje.
Prizor koji traje kratko
Cvatnja suncokreta ne traje dugo, zbog čega su kraj lipnja i srpanj najbolje vrijeme za izlet. U jutarnjim i predvečernjim satima svjetlo dodatno naglašava zlatnu boju latica pa tada nastaju i najljepše fotografije.
Ako krenete u potragu za ovim prizorima, imajte na umu da je riječ o privatnim poljoprivrednim površinama. U ljepoti suncokreta najbolje je uživati s javnih cesta ili uz dopuštenje vlasnika, pazeći pritom da se usjevi ne oštećuju.
Jeste li znali?
- Suncokret koji vidimo zapravo nije jedan cvijet, nego cvat sastavljen od stotina, pa i tisuća sitnih cvjetova.
- Naziv Helianthus potječe od grčkih riječi helios (Sunce) i anthos (cvijet).
- Mladi suncokreti tijekom rasta prate Sunce od istoka prema zapadu, no kada procvatu, većina cvjetova ostaje okrenuta prema istoku.
- Raspored sjemenki u središtu cvata često slijedi Fibonaccijev niz, jedan od najpoznatijih matematičkih obrazaca u prirodi.
- Suncokret je važna medonosna biljka koja privlači pčele i druge oprašivače te jedna od najvažnijih uljarica u Hrvatskoj.
