U Hrvatskoj postoji mjesto gdje možete šetati pješčanim dinama, upoznati deve i ljame, obići impresivnu utvrdu i otkriti jednu od najpoznatijih hrvatskih legendi – sve u jednom danu.
Na prvi pogled teško je povjerovati da se usred Podravine skriva krajolik koji mnoge podsjeća na pravu pustinju. No upravo je Đurđevac dom Đurđevačkih pijesaka, jedinstvenog geografsko-botaničkog rezervata koji se zbog svojih pješčanih dina i osebujnog krajolika često naziva Hrvatskom Saharom. Riječ je o najvećim i najvišim naslagama eolskog pijeska u Hrvatskoj, nastalima nakon posljednjeg ledenog doba djelovanjem vjetra na riječne nanose tadašnje Paleo-Drave. Dio tog područja, istočno od grada, još je 1963. godine proglašen posebnim geografsko-botaničkim rezervatom zbog jedinstvene flore i faune te reljefnih oblika koji su rijetkost u ovom dijelu Europe.
Fenomen Đurđevačkih pijesaka nadahnuo je i nastanak jedne od najneobičnijih turističkih atrakcija kontinentalne Hrvatske. Odmah uz utvrdu Stari grad uređena je Hrvatska Sahara – mini zoološki vrt u kojem danas žive deve, ljame, alpake, poniji, magarci i druge domaće životinje. Prve deve stigle su u Đurđevac 2016. godine upravo kako bi simbolično povezale prirodni fenomen “podravske pustinje” s turističkom ponudom grada. Smještene su u posebno uređenim nastambama, a o njima brinu timaritelji koji su za rad s devama prošli posebnu stručnu obuku.
Foto: TZ Grada Đurđevca
Više od životinja i pijeska
Posjet Hrvatskoj Sahari nije samo razgledavanje životinja. Posjetitelji mogu prošetati prostranim nastambama, promatrati životinje iz neposredne blizine, a zatim u Posjetiteljskom centru Đurđevački pijesci, smještenom u središtu grada, kroz multimedijalne sadržaje i proširenu stvarnost doznati kako je nastao ovaj neobični krajolik te upoznati biljni i životinjski svijet koji na pijescima obitava tijekom cijele godine. Nakon toga vrijedi izdvojiti vrijeme i za sam rezervat Đurđevački pijesci, gdje uređene poučne staze vode kroz jedan od najosebujnijih prirodnih krajolika kontinentalne Hrvatske.
Zašto se u Đurđevcu ostaje dulje nego što ste planirali
Đurđevac danas nije zanimljiv samo zbog Hrvatske Sahare. Posljednjih godina sustavno razvija kulturnu i turističku ponudu pa se iz jednodnevnog izleta lako pretvara u cjelodnevni doživljaj.
Nakon obilaska Hrvatske Sahare i Đurđevačkih pijesaka vrijedi prošetati Park-šumom Borik, stoljetnom borovom šumom koja je desetljećima jedno od omiljenih mjesta za odmor i rekreaciju stanovnika Đurđevca. U njezinu se središtu nalazi i Hostel Borik, polazišna točka za istraživanje podravskog kraja.
Obavezna postaja je i Stari grad Đurđevac, jedna od najbolje očuvanih nizinskih utvrda u Hrvatskoj. U njegovim se prostorima nalaze Interpretacijski centar Picokijade, koji kroz interaktivne sadržaje oživljava Legendu o Picokima i predstavlja prirodnu i kulturnu baštinu đurđevačkog kraja, Galerija Stari grad s reprezentativnom donacijom Ivana Lackovića Croate i pregledom hrvatskog slikarstva 20. stoljeća te Muzej Grada Đurđevca, poznat po atraktivnim domaćim i međunarodnim izložbama.
Uspjeh nije slučajan. Muzej Grada Đurđevca posljednjih godina kontinuirano ugošćuje velika imena domaće i svjetske umjetnosti pa je postao razlog dolaska u Đurđevac, a ne samo usputna postaja tijekom obilaska Staroga grada. To potvrđuje i rekordna posjećenost – u prva četiri mjeseca 2025. godine zabilježena su 5.552 posjetitelja, a do kraja ljeta njihov je broj premašio 6.700.
A sve zbog mudre starice i jednog picoka
Posebno mjesto u identitetu grada ima Picokijada, jedna od najpoznatijih hrvatskih turističko-kulturnih manifestacija koja se tradicionalno održava krajem lipnja. Njezini korijeni sežu u narodnu predaju iz 16. stoljeća, prema kojoj je upravo mudrost jedne starice spasila Đurđevac od osmanske opsade. Kada je u utvrdi ponestalo hrane, predložila je da se posljednji pjetlić – picok – ispali iz topa prema neprijateljskom taboru. Ulama-beg povjerovao je da branitelji imaju hrane napretek, odustao od opsade i u bijesu ih nazvao Picokima, nadimkom koji Đurđevčani i danas nose s ponosom.
Danas ta legenda oživi pred tisućama gledatelja u spektakularnom scenskom prikazu u kojem sudjeluje više od 400 glumaca i statista, konjanici, povijesne postrojbe te brojni volonteri. No Picokijada nije samo uprizorenje legende. Tijekom nekoliko dana grad ispunjavaju koncerti, folklorni nastupi, sajmovi domaćih proizvoda i obrta, izložbe, radionice, srednjovjekovni tabori te bogata podravska gastronomska ponuda pa Đurđevac tih dana doslovno živi svoju najpoznatiju priču.
Upravo zato mnogi posjetitelji u Đurđevcu ostaju cijeli vikend, a smještajne kapacitete u gradu i okolici rezerviraju mjesecima unaprijed.
Izlet koji spaja prirodu, kulturu i dobru priču
Malo je mjesta u Hrvatskoj gdje u jednom danu možete prošetati pješčanim dinama, upoznati deve i ljame, razgledati renesansnu utvrdu, pogledati vrhunsku umjetničku izložbu i upoznati legendu koja se već stoljećima prenosi s generacije na generaciju.
Svakako vrijedi svratiti i u Podravinoteku, gdje se na jednom mjestu može pronaći dvjestotinjak proizvoda pedesetak lokalnih proizvođača – od “Vina z peskov” i voćnih vina do meda, domaćih slastica i tradicijskih suvenira, kao lijep podsjetnik na podravski kraj.
Stoga, ako ovog ljeta tražite drugačiji izlet koji će iznenaditi i djecu i odrasle, Đurđevac je jedno od onih mjesta koje će vas natjerati da preispitate koliko zapravo poznajete kontinentalnu Hrvatsku.(D.H.)
Jeste li znali?
- Đurđevački pijesci nekada su u podravskom govoru bili poznati kao “Krvavi peski” – naziv koji je nastao zbog mukotrpne borbe seljaka sa “živim” pijeskom što je vjetar nanosio na polja i dijelove naselja.
- Đurđevački pijesci jedino su zaštićeno područje u Hrvatskoj u kojem su sačuvani vidljivi ostaci nekadašnjih pješčanih dina nastalih nakon posljednjeg ledenog doba.
- Deve Tomica, Dina, Đurđica i Romeo postale su prave medijske zvijezde – gostovale su u brojnim televizijskim emisijama. Interes za deve i Đurđevačke pijeske pokazale su i filmske produkcije pa su Đurđevački pijesci odabrani kao lokacija za snimanje filma o Anti Gotovini čiji je redatelj Antun Vrdoljak, a u glavnoj ulozi Goran Višnjić. Deve su od tada dobile uloge i u nekoliko glazbenih spotova.
- Najstariji dosad pronađeni zapis Legende o Picokima potječe iz 1898. godine. Zabilježio ju je Tomo Jalžabetić prema programu Antuna Radića za prikupljanje hrvatske narodne baštine.
- Interpretacijski centar Picokijade 2017. godine uvršten je među tri najbolje kulturne atrakcije u Hrvatskoj.
