Visoki kameni svod, kristalno čisto more i žalo bez kopnenog prilaza daju Betinoj špilji prepoznatljiv izgled, a njezino ime otkriva neočekivanu poveznicu s poviješću dubrovačke znanosti.
Na dubrovačkoj obali, između strmih stijena i tirkiznog mora, smjestilo se malo šljunčano žalo. Zaklanja ga golemi prirodni kameni svod Betine špilje pa kupanje u njegovoj sjeni nalikuje ulasku u prirodnu katedralu.
Do nje ne vodi cesta ni uređena staza. Pristupa joj se morem, najčešće kajakom, manjim brodom ili morskim taksijem. Takav položaj daje joj dojam skrovitosti, premda je tijekom sezone popularna postaja organiziranih kajakaških izleta.
O njoj je pisao i Vogue
Francuski Vogue uvrstio je Betinu špilju 2024. u izbor osam najljepših hrvatskih plaža. Na popisu se našla uz Zlatni rat na Braču, Punta Ratu u Brelima, Stinivu na Visu, Nugal na Makarskoj rivijeri, Dubovicu i Little Green Bay na Hvaru te dubrovačke Banje. Betina i Banje tako su u istom izboru predstavile dva sasvim različita lica dubrovačkog ljeta – jedno skriveno pod stijenom, a drugo otvoreno prema povijesnoj jezgri.
Zašto se zove Betina?
Ime plaže krije zanimljivu priču. Betina špilja ime je dobila po nadimku Bete, kako su zvali dubrovačkog znanstvenika Marina Getaldića, koji je upravo u ovoj špilji provodio optičke pokuse i istraživanja početkom 17. stoljeća. Tako je mjesto koje danas privlači kupače nekoć bilo svojevrsni prirodni laboratorij jednog od najvećih hrvatskih znanstvenika.
Plaža bez sadržaja – i upravo je u tome njezina čar
Na Betini nema ležaljki, beach barova ni glasne glazbe. Nema ni tuševa, restorana ili trgovina. Ono zbog čega ljudi dolaze upravo je osjećaj da su, barem nakratko, pobjegli od gužve i gradske vreve.
Ako je posjetite, ponesite sve što vam treba za nekoliko sati uživanja jer ovdje ćete imati samo more, stijene i zvuk valova. (D.H.)
Jeste li znali?
- Getaldićevo jedino sačuvano parabolično zrcalo, ujedno i najveće, danas se čuva u Nacionalnom pomorskom muzeju u Greenwichu. Getaldić je upoznao Galilea Galileija i poslije se s njim dopisivao. Njegovi dubrovački pokusi bili su poznati u europskim znanstvenim krugovima, a njegov se utjecaj može pratiti sve do Roberta Boylea, Ruđera Boškovića i drugih znanstvenika.
- Getaldićeva su zrcala u pučkoj mašti dobila gotovo nadnaravnu moć: vjerovalo se da njima može paliti brodove na pučini, pa su se ribari navodno bojali približavati žalu pod špiljom. Priču o „čarobnjaku Beti” 1741. zabilježio je Serafin Marija Crijević.
- Prema podacima Europske agencije za okoliš za 2024., Hrvatska je bila među pet europskih država u kojima je najmanje 95 posto službenih kupališnih voda ocijenjeno izvrsnom ocjenom.
- Prije završetka posljednjeg ledenog doba razina Jadrana bila je približno 120 metara niža. Naknadno podizanje mora potopilo je brojne špilje, kanjone i druge krške oblike te pomoglo oblikovati današnje skrivene uvale.
- Morske špilje nastaju kada valovi proširuju pukotine i slabije dijelove stijene. Daljnjim djelovanjem mora špilja može postati prirodni luk, a nakon urušavanja svoda od obale može ostati kameni stup. Betina špilja zato nije nepromjenjiva kulisa, nego dio procesa kojim more neprestano preoblikuje obalu.
