Od Makarskog primorja i Biokova, preko Dalmatinske zagore pa sve do brojnih jadranskih otoka, tisuće sitnih žutih cvjetova od svibnja do kraja srpnja prekrivaju padine i kamenjare. Riječ je o smilju – jednoj od najprepoznatljivijih biljaka hrvatskog Mediterana.
Ljeto na hrvatskom jugu nije obilježeno samo mirisom mora i borova. Smilje stoljećima samoniklo raste na suhim, kamenitim i osunčanim padinama, ondje gdje bi malo koja druga biljka uspjela. Nalazimo ga na Biokovu, na kamenjarima Makarskog primorja, uz suhozide te na brojnim dalmatinskim otocima. Na tim mjestima njegov miris postaje neizostavan dio ljetnog krajolika. Tijekom cvatnje njegovi sitni zlatnožuti cvjetovi pretvaraju krški krajolik u prizor koji privlači fotografe, ljubitelje prirode i sve koji žele doživjeti Dalmaciju iz malo drukčije perspektive.
Zašto ga zovu besmrtnim cvijetom?
Smilje nije dobilo nadimak “besmrtni cvijet” bez razloga. Nakon što se ubere i osuši, dugo zadržava svoju prepoznatljivu zlatnu boju, a upravo je zbog iznimno vrijednog eteričnog ulja postalo jedna od najpoznatijih mediteranskih biljaka.
To ulje koristi se u kozmetici i parfumeriji, a zbog malog prinosa smatra se osobito vrijednim eteričnim uljem. Upravo zbog svojih svojstava smilje je posebno cijenjeno i u njezi kože, gdje se njegovo ulje često koristi u proizvodima za zrelu kožu i smatra jednim od prirodnih anti-age saveznika.
Razlog je jednostavan – za proizvodnju samo jedne litre može biti potrebno i do tone svježe ubranih cvjetnih vrhova smilja, ovisno o prinosu ulja.
Od divlje biljke do zlatnih polja
Zbog potražnje za njegovim eteričnim uljem tijekom 2010-ih podignuti su brojni nasadi, osobito u Dalmatinskoj zagori. Na području Općine Promina, čije je središte Oklaj, veći se nasadi tijekom cvatnje pretvaraju u prepoznatljiva zlatna polja koja privlače fotografe i posjetitelje.
Miris koji mnogi povezuju s Dalmacijom
Smilje nije biljka koju ćete primijetiti samo pogledom. Njegov intenzivan, topao i pomalo začinski miris mnogima je prvi podsjetnik na ljeto i Mediteran. Upravo zato njegov miris mnogi povezuju s Dalmacijom.
Ako se tijekom cvatnje nađete na hrvatskom jugu, vrijedi zastati pred prizorom zlatnih cvatova na kamenjarima ili u nasadima. Nekoliko minuta u blizini smilja dovoljno je da shvatite zašto je upravo ova skromna biljka postala jedan od simbola hrvatskog krša.
(D.H.)
Jeste li znali?
- Smilje se ponekad naziva „curry biljkom” zbog snažnog, začinskog mirisa, ali nije sastojak mješavine začina curry.
- Jedan od najzanimljivijih spojeva pronađenih u smilju zove se arzanol. Laboratorijska istraživanja pokazuju da može djelovati na procese povezane s upalom, zbog čega privlači pozornost farmakoloških istraživača.
- Poznati kozmetički brend L’Occitane pokrenuo je na Korzici 2004. godine program ekološkog uzgoja smilja na 50 hektara. Cilj nije bio samo osigurati sirovinu nego i smanjiti pritisak na samoniklo smilje korzikanskog makijskog krajolika.
- Otok Krk ima vlastitu Stazu smilja, dugu 8,7 kilometara. Vodi kroz uvalu Voz i preko rta Vošćica te obalnom stazom prolazi ispod Krčkog mosta.
- Potražnja za smiljem svojedobno je bila toliko velika da su zbog neodgovornog branja bila opustošena čitava prirodna staništa. Hrvatsko je Ministarstvo zato 2015. privremeno zabranilo komercijalno sakupljanje na Krku, Rabu, Cresu, Lošinju i Pagu, dok se drugdje smjelo ubrati najviše dvije trećine pojedinog grma.
