Viški arhipelag ostaje UNESCO-ov svjetski geopark: Otkrijte čudesnu prirodu Visa i njegovih otoka

Svih deset preporuka međunarodnih evaluatora je ispunjeno, a UNESCO je Viškom arhipelagu produljio status svjetskog geoparka za još četiri godine.

Modra špilja koja očarava nestvarnom plavom svjetlošću, dramatične stijene Jabuke, vulkanski otočić Brusnik i spektakularna Stiniva samo su dio prirodnih dragulja koji ovaj dio Jadrana čine posebnim. Viški arhipelag još je jednom dobio međunarodnu potvrdu svoje iznimne vrijednosti – nakon što je ispunio svih deset preporuka iz prethodne evaluacije, zadržao je status UNESCO-ova svjetskog geoparka.

Odluka je potvrđena na 11. sjednici Vijeća UNESCO-ovih globalnih geoparkova održanoj u Parizu. Međunarodni evaluatori posebno su pohvalili način na koji su prirodna i geološka baština predstavljene posjetiteljima, suradnju sa školama i znanstvenicima te uključivanje lokalnih proizvođača u razvoj Geoparka.

Istaknuli su i njegovu važnu ulogu u povezivanju Visa i Komiže te stvaranju zajedničkog pristupa očuvanju baštine cijelog arhipelaga.

foto: Shutterstock

 

Arhipelag neobičnog podrijetla

Zašto je ovaj dio Jadrana toliko poseban? Geopark Viški arhipelag obuhvaća područje iznimne geološke raznolikosti, čije se posebnosti kriju i na kopnu i ispod morske površine.

Njegovu geološku priču obilježavaju vulkanske i sedimentne stijene, solni dijapiri, podmorska uzvišenja, strme obale i otočići nastali djelovanjem složenih geoloških procesa. Upravo takva raznolikost čini ga jednim od najzanimljivijih geoloških područja na Jadranu, ali i vrijednim prirodnim laboratorijem za znanstvenike.

foto: Shutterstock

Modra špilja – čarolija plave svjetlosti

Među najvećim prirodnim atrakcijama Viškog arhipelaga posebno mjesto zauzima , čija unutrašnjost u određenim dijelovima dana poprima nestvarnu plavu boju. Sunčeve zrake ulaze kroz podmorski otvor, lome se u moru i odbijaju od svijetlog pješčanog dna, stvarajući srebrnoplavi odsjaj koji obasjava stijene i more. Najintenzivniji svjetlosni efekt pojavljuje se između 11 i 12 sati, zbog čega je upravo tada posjet špilji posebno dojmljiv. Špilju je široj javnosti 1884. godine predstavio austrijski istraživač barun Eugen von Ransonnet.

foto: Shutterstock

Zelena špilja – igra sunčeve svjetlosti

Sasvim drukčiji prizor očekuje posjetitelje Zelene špilje na otočiću Ravniku. Njezina prostrana unutrašnjost ima dva velika ulaza i otvor na stropu kroz koji prodire sunčeva svjetlost. Kada zrake obasjaju morsku površinu i zelenkaste alge na stijenama, unutrašnjost se ispuni posebnim zelenim odsjajem. U špilju mogu uploviti manje brodice, a zanimljivost je i da je tijekom Drugog svjetskog rata služila kao sklonište manjim ratnim brodovima.

foto: Shutterstock

Medvidina špilja – nekadašnje utočište morskih medvjedica

Treća, Medvidina špilja na Biševu, krije još neobičniju priču. Dugačka je oko 160 metara, a njezin se široki ulaz prema unutrašnjosti postupno sužava sve do malog žala. Ime je dobila po sredozemnoj medvjedici, poznatoj i kao morski čovik, koja je nekoć upravo ovdje pronalazila svoje utočište. Riječ je o jednoj od najduljih morskih špilja na Jadranu, a njezina povezanost s ovom iznimno rijetkom i ugroženom životinjskom vrstom daje joj dodatnu prirodoslovnu vrijednost.

Stiniva – skriveni morski amfiteatar

Jedan od najprepoznatljivijih prizora cijelog arhipelaga svakako je Stiniva, uvala na južnoj obali Visa, koju zatvaraju visoke kamene stijene, ostavljajući tek uzak prolaz prema otvorenom moru. Iza tog prirodnog kamenog prolaza otvara se mala šljunčana plaža i tirkizno more, zbog čega Stiniva izgleda poput skrivenog morskog amfiteatra. Do nje se može stići morskim putem ili strmom pješačkom stazom, a upravo njezin neobičan oblik i dramatičan spoj stijena i mora čine je jednom od najfotografiranijih uvala na Jadranu. Zaštićena je kao značajni krajobraz.

foto: Shutterstock

Brusnik i Jabuka – vulkanski otoci usred pučine

Među najneobičnijim prirodnim fenomenima Viškog arhipelaga svakako su Brusnik i Jabuka, dva nenaseljena otoka vulkanskog podrijetla koji se svojim tamnim, strmim stijenama potpuno razlikuju od ostatka jadranskog otočja. Brusnik je udaljen oko 13 kilometara od Komiže, a posebno je zanimljiv zbog tamnih oblutaka na obali, prirodnih bazena u kojima su komiški ribari nekada čuvali ulovljene jastoge te endemske podvrste guštera koja živi samo na ovom otočiću.

Još udaljenija i tajanstvenija je Jabuka, gotovo 70 kilometara od Komiže, koja se poput tamne kamene piramide izdiže iz otvorenog mora. Njezine strme obale i teško pristupačan teren čine je gotovo netaknutom prirodnom oazom, a posebnost joj daje i magnetit u vulkanskim stijenama koji može utjecati na rad kompasa. Zbog geoloških osobitosti oba su otoka zaštićena kao spomenici prirode i predstavljaju jedinstven dio prirodne baštine Jadrana.

foto: Shutterstock

Priroda i tradicija

Posebnost Viškog arhipelaga nije samo u geologiji. Ovdje su prirodni uvjeti stoljećima oblikovali način života otočana, njihovu arhitekturu, poljoprivredu, ribarstvo i pomorsku tradiciju.

Suhozidi, terasasti vinogradi, stare poljske staze i tradicijska naselja svjedoče o prilagodbi životu na otocima. Jedan od najupečatljivijih simbola te baštine je komiška falkuša, tradicionalna ribarska brodica kojom su komiški ribari odlazili i na udaljena ribolovna područja, uključujući Palagružu.

Upravo je povezivanje prirodne i kulturne baštine s lokalnim gospodarstvom jedna od važnih zadaća Geoparka. Suradnja s lokalnim poljoprivrednicima, vinarima, školama i znanstvenim ustanovama pomaže očuvanju otočnog identiteta, ali i razvoju održivog turizma.

foto: Shutterstock

Četiri nove godine za nove priče

Nova UNESCO-ova potvrda nije samo priznanje dosadašnjem radu, nego i poticaj za daljnje očuvanje prirodne i kulturne baštine. U sljedećem četverogodišnjem razdoblju nastavlja se rad na predstavljanju geoloških posebnosti, edukaciji posjetitelja i lokalnog stanovništva te razvoju održivog turizma.

Viški arhipelag tako nastavlja čuvati svoje jedinstvene prirodne vrijednosti, ali i priču o ljudima koji su kroz stoljeća naučili živjeti u skladu s morem i otočnim krajolikom.

Ako tražite razlog za posjet Visu, Komiži, Biševu ili nekom od udaljenih otočića, ovo međunarodno priznanje samo je još jedan podsjetnik da se na ovom dijelu Jadrana kriju krajolici i priče koje vrijedi upoznati.(D.H.)