Kišobrani, marame, rupčeki, lepeze i torbe iz projekta Dugoselski spomenar nastali su prema izvornim uzorcima narodnih nošnji iz bogate zbirke KUD-a Preporod. Riječ je o nagrađivanom projektu kojim Dugo Selo na suvremen način čuva svoju nematerijalnu kulturnu baštinu.
Kišobran, marama, rupček, lepeza ili platnena torba – na prvi pogled riječ je o lijepo dizajniranim suvenirima. No svaki od njih nosi mnogo više od zanimljivog motiva. Nastali su u sklopu projekta Dugoselski spomenar, kojim Turistička zajednica grada Dugog Sela već nekoliko godina na suvremen način čuva i promovira nematerijalnu kulturnu baštinu ovoga kraja.
Uzorci koji ih krase nisu tek dekoracija. Svaki motiv preuzet je s izvornih narodnih nošnji iz bogate zbirke KUD-a Preporod, a iza svakog veza stoje žene koje su ih nekad ručno tkale i vezle, njihove obitelji i kraj iz kojeg potječu.
foto: TZ Dugo Selo
Od narodne nošnje do modernog suvenira
Projekt Dugoselski spomenar pokrenut je 2023. godine, a zajednički ga provode KUD Preporod i Turistička zajednica Grada Dugog Sela, uz potporu Grada Dugog Sela, Turističke zajednice Zagrebačke županije i Hrvatske turističke zajednice. U riznici KUD-a Preporod čuva se više od 50 očuvanih kompleta narodnog ruha s dugoselskog područja.
Projekt se ne zaustavlja na suvenirima, nego tradicijsku baštinu približava publici i izložbama, radionicama, predavanjima te interpretacijskim šetnjama.
Jedan od odabranih motiva prvi je put 2022. godine upotrijebljen na etiketi dugoselskoga gradskog vina, a potom su detalji narodnih nošnji preneseni na dugoselski kišobran, ženske marame, muške rupčeke, lepeze, torbe, majice i druge promotivne proizvode.
U Turističkoj zajednici ističu kako već imaju ideje za nove predmete koji će dodatno proširiti ovu kolekciju.
Nagrađeni među najboljima
Originalnost projekta prepoznala je i struka. Dugoselski kišobran dobio je turističku nagradu Simply the Best 2024. godine u kategoriji suvenira, dok su marama i muški rupčić za odijelo istom nagradom ovjenčani 2025. godine u kategoriji suvenira inspiriranih etno, folklornom i ruralnom baštinom.
foto: TZ Dugo Selo
Više od suvenira
U vremenu kada su mnogi suveniri tek lijepi predmeti bez priče, Dugoselski Spomenar pokazuje kako se lokalna baština može predstaviti na autentičan i suvremen način.
Jer kada netko ponese dugoselski kišobran, maramu ili rupček, ne nosi samo uspomenu s putovanja. Nosi dio tradicije, uzorke koje su stvarale vrijedne ruke dugoselskih žena i priču koja se prenosi iz generacije u generaciju. (D.H.)
Jeste li znali?
- Narodno ruho iz svakodnevne je uporabe počelo nestajati nakon Drugoga svjetskog rata, a potpuno se izgubilo tijekom 1960-ih. Muškarci su prvi prihvatili građanska odijela, dok su žene tradicijske dijelove odjeće napuštale postupnije.
- U samom središtu Dugog Sela, u Ferenčakovoj ulici, sačuvano je malo etno-naselje s drvenim posavskim kućama. Ono pokazuje kako je izgledao prostor u kojem su nekada nastajala platna, ruho i vezovi koji danas krase gradske suvenire.
- Prema starom dugoselskom običaju, u noći prije Valentinova „ženile su se ptičice”. Djeca su ujutro obilazila dvorišta tražeći slatkiše koji su, prema priči odraslih, ostali nakon ptičje svadbene gozbe. Običaj je simbolizirao dolazak proljeća i buđenje prirode.
- Na Vincekovo se na Martin Bregu trs simbolično „budi“. Vinogradari odrežu tri grančice i stave ih u vodu pokraj prozora, a prema pupovima pokušavaju naslutiti kakva će biti godina. Trs poškrope starim vinom, dok kobasice, špek i sušena rebra obješeni o lozu prizivaju obilan urod.
- Dugo Selo ima i vlastitu ružu. Sortu Cappa Sancti Martini, odnosno „Plašt svetoga Martina“, uzgojio je vrtlar i književnik Josip Rogin te je posvetio zaštitniku grada. Među Dugoselcima je poznata i jednostavno kao Dugoselska ruža.
