Na području Otoka Ivanića crkve i samostani nisu samo vrijedni spomenici – iza njihovih zidova kriju se priče o srednjovjekovnim samostanima, osmanskoj opasnosti, skladištu baruta koje je eksplodiralo, starim knjigama, čudima i životu ljudi prije nekoliko stoljeća.
Područje Ivanić-Grada, Kloštra Ivanića i Križa krije iznimno slojevitu sakralnu baštinu. Turistička zajednica Grada Ivanić-Grada povezala ju je u rutu „Od crkve do crkve Kloštra Ivanića, Križa i Ivanić-Grada“, koju je moguće istražiti i pomoću audio-vodiča.
Na ruti se nalazi devet sakralnih lokacija, od crkve sv. Petra u Ivanić-Gradu i dviju velikih crkava u Kloštru Ivaniću do crkve sv. Križa u Križu i manjih posavskih crkava. No ono što ovu rutu čini zanimljivom nisu samo građevine, nego priče koje su se oko njih stoljećima stvarale.
Crkva koja je postala skladište baruta
Jedna od najneobičnijih priča vodi u Kloštar Ivanić, do crkve sv. Ivana Krstitelja i nekadašnjeg franjevačkog samostana.
Crkva je građena na prijelazu iz 15. u 16. stoljeće, a njezina je gradnja dovršena 1508. godine. Riječ je o jednoj od najvećih gotičkih sakralnih građevina u sjevernoj Hrvatskoj.
No u 16. stoljeću stigla su nemirna vremena. Zbog osmanske opasnosti franjevci su napustili kompleks, a samostan je pretvoren u vojarnu, dok je u crkvu smješteno skladište baruta.
Godine 1572. došlo je do požara, koji se proširio do skladišta. Uslijedila je eksplozija koja je teško oštetila kompleks. Franjevci su se u Kloštar vratili 1639., a kasnije je uslijedila barokna obnova.
Danas je kompleks i dalje jedan od najzanimljivijih povijesnih punktova Kloštra Ivanića, a u njegovoj se riznici i pinakoteci čuvaju sačuvani predmeti iz nekadašnjeg samostana i crkve.
Isti kompleks skriva još jednu zanimljivu priču. Zvonik crkve sv. Ivana Krstitelja visok je 69 metara, a upravo je zbog svoje visine i dobre vidljivosti iz okolice 1817. godine poslužio kao ishodišna točka za katastarsku izmjeru Hrvatske i Slavonije. Bio je pogodan kao jedna od točaka trigonometrijske mreže jer se mogao uočiti s brojnih okolnih položaja.
To je jedan od onih detalja koji povijesnu građevinu pretvara u puno više od „stare crkve“ – njezin toranj sudjelovao je i u jednom važnom pothvatu kartiranja prostora.
Ovdje se čuva Knjiga o 59 čuda
Još jedna priča čeka nekoliko minuta hoda dalje, kod crkve Uznesenja Blažene Djevice Marije.
Prva crkva na području današnjeg Kloštra Ivanića podignuta je još u prvoj polovici 13. stoljeća. Uz nju je osnovan samostan, po kojemu je naselje dobilo svoje današnje ime. U njemu su djelovale redovnice, a kasnije su ondje stoljećima djelovale benediktinke. Današnja crkva podignuta je sredinom 18. stoljeća, a iz starije je crkve sačuvana i prenesena čudotvorna Marijina slika.
Upravo je uz ovo svetište vezana Knjiga čudesa Majke Božje Kloštranske. Između 1757. i 1782. godine svećenici su u nju zapisivali svjedočanstva vjernika o događajima koje su smatrali čudima. Zabilježeno ih je 59.
I upravo je sadržaj knjige ono što je čini posebno zanimljivom i izvan vjerskog konteksta. Zapisi govore o bolestima, teškim porodima, nesrećama, utapanjima, strahovima i svakodnevnim problemima ljudi 18. stoljeća, ali i o tadašnjim vjerovanjima i praznovjerjima.
Knjiga je pisana starim kajkavskim jezikom, pa danas predstavlja i vrijedan zapis o jeziku, pučkoj pobožnosti i svakodnevnom životu ljudi tog vremena. Turistička zajednica navodi da se može vidjeti u franjevačkoj pinakoteci.
Od Crkve do utvrde
Sličan spoj sakralne i vojne povijesti vidljiv je i u Križu. Crkva sv. Križa podignuta je u 15. stoljeću, u vrijeme kada je osmanska opasnost sve više oblikovala život ovog područja. Zvonik je dobio puškarnice, a crkva je dobila i obrambenu funkciju. Godine 1540. priključena je Ivanićkoj kapetaniji, a oko nje su uređeni drveno utvrđenje i obrambeni jarci.
Posebno je zanimljivo da su u građevinu ugrađeni i elementi starijih, antičkih građevina – među njima i kamena skulptura lava, dok su nakon osmanskih pustošenja u obnovi korištene i rimske opeke.
Priča počinje i Srednjem vijeku
U samom Ivanić-Gradu nalazi se crkva sv. Petra, čija je današnja građevina podignuta 1831. godine.
No njezina priča seže puno dalje u prošlost. Na tom se području nekada nalazila ivanićka tvrđa, a u vrijeme kada je ovo područje bilo na granici Habsburškog i Osmanskog Carstva crkve su imale i vrlo praktičnu funkciju – služile su kao mjesta utočišta.
Današnja crkva nalazi se u središtu prostora nekadašnje utvrde. Početkom 20. stoljeća temeljito je obnovljena, oslikana freskama i opremljena orguljama.
Sakralna baština Kloštra Ivanića ne završava na arhitekturi. Franjevačka knjižnica čuva oko 5.000 naslova nastalih od 15. do 20. stoljeća, među kojima su i tri inkunabule – knjige tiskane u samim počecima europskog tiskarstva, krajem 15. stoljeća.
Zbirka uključuje i rijetke knjige iz 16. stoljeća te literaturu iz područja medicine, ljekarništva, teologije, filozofije i lingvistike.
Istraživanje uz audio-vodič
Ono što je posebno zgodno za posjetitelje jest da se ove priče mogu fizički povezati u obilazak. Turistička zajednica osmislila je audio-vodič „Od crkve do crkve Kloštra Ivanića, Križa i Ivanić-Grada“, pa se pojedine lokacije mogu upoznavati na licu mjesta, uz priče o njihovoj prošlosti.
A ako želite dodatno istraživati povijest, TZ ima i projekt „Prozori u prošlost“, kroz koji se na lokacijama u Ivanić-Gradu, Kloštru Ivaniću i Križu prošlost predstavlja kroz ilustracije, priče i male zadatke za posjetitelje. (D.H.)
Jeste li znali?
- Crkva sv. Ivana Krstitelja u Kloštru Ivaniću dovršena je 1508. godine.
- Njezin 69 metara visok zvonik 1817. godine korišten je kao ishodišna točka za katastarsku izmjeru Hrvatske i Slavonije.
- U Knjizi čudesa zapisano je 59 svjedočanstava o događajima koje su vjernici smatrali čudima.
- Knjiga je pisana starim kajkavskim jezikom, što joj daje dodatnu kulturno-povijesnu vrijednost.
- Franjevačka knjižnica u Kloštru Ivaniću čuva tri inkunabule.
- Crkva sv. Križa u Križu dobila je obrambenu funkciju, a na njezinu se zvoniku još mogu vidjeti puškarnice.
- Kloštar Ivanić imao je snažnu hodočasničku tradiciju; TZ navodi da je svetište za Veliku Gospu posjećivalo i do 20.000 hodočasnika.
