Dva jezera pokraj Imotskog među najvećim su prirodnim fenomenima Hrvatske, a uz njih se stoljećima isprepliću znanost, legende i nevjerojatni prizori
Na prvi pogled izgledaju kao dva susjeda koja ne mogu biti različitija. Dijeli ih tek nekoliko stotina metara, nastala su u istom krškom području, a ponašaju se potpuno drugačije. Upravo zato Modro i Crveno jezero već desetljećima privlače geologe, speleologe, fotografe i putnike iz cijelog svijeta.
Smještena u srcu Imotske krajine, dva su najpoznatija simbola UNESCO Globalnog geoparka Biokovo – Imotska jezera, područja čiji su jedinstveni krški fenomeni prepoznati i na svjetskoj razini. No malo tko zna da se u okolici Imotskog nalaze i Galipovac, Mamića i Knezovića jezero, Prološko jezero, akumulacija Ričice poznata kao Zeleno jezero te dva izvorišna jezerca Dva oka, uz još nekoliko povremenih vodenih pojava, zbog čega ovaj kraj ima iznimnu koncentraciju jezera i drugih vodenih krških fenomena.
Jedno je kupalište, drugo gotovo nedostižna tajna
Modro jezero bliže je gradu i dio je svakodnevice Imoćana. Do njega vodi uređena šetnica, a tijekom proljeća njegova voda doseže i devedesetak metara dubine. Ljeti se razina vode spušta, a u izrazito sušnim godinama jezero gotovo potpuno presuši.
Tada se događa prizor koji je teško zamisliti – na njegovu se dnu igra tradicionalna nogometna utakmica, jedna od najneobičnijih sportskih tradicija u Hrvatskoj.
Jezero koje još uvijek skriva odgovore
Sasvim druga priča čeka nekoliko minuta dalje. Crveno jezero okruženo je gotovo okomitim liticama crvenkaste boje po kojima je i dobilo ime. Do njegove površine nije moguće sići bez posebne alpinističke opreme, a upravo je ta nepristupačnost desetljećima hranila brojne legende.
Njegova dubina i danas izaziva rasprave. Speleoronilačka istraživanja izmjerila su dubinu vode veću od 250 metara, a cijela krška jama duboka je više od pola kilometra. Dno se nalazi ispod razine mora, zbog čega se Crveno jezero ubraja među najimpresivnije krške fenomene Europe.
Legenda koju svi žele isprobati
Uz Crveno jezero veže se i jedna od najpoznatijih lokalnih priča. Prema lokalnoj predaji, gotovo je nemoguće ubaciti kamen u jezero jer ga, kako priča kaže, snažno strujanje zraka vraća prema stijenama.
Istina ili legenda? Posjetitelji gotovo uvijek pokušaju provjeriti sami. Upravo su takve priče razlog zbog kojeg ova dva jezera mnogi nazivaju hrvatskim odgovorom na Loch Ness – mjestima gdje se prirodni fenomeni i narodne predaje stapaju u jedno.
Jeste li znali?
- Prvu nogometnu utakmicu na presušenom dnu Modrog jezera Vilenjaci i Vukodlaci odigrali su još 1943. godine. Prema lokalnom običaju, utakmica mora završiti neriješeno kako bi u gradu vladao mir. Imena momčadi nadahnuta su predajama o vilama i vukodlacima koje se stoljećima vežu uz imotske krške dubine.
- Prema predaji o Gavanovim dvorima, na mjestu Crvenog jezera nekoć su stajali raskošni dvori bogatog, ali okrutnog Gavana. Nakon što su Gavan i njegova obitelj odbili pomoći siromahu, za kojega se vjerovalo da je prerušeni anđeo, zemlja se otvorila i progutala dvore, a na njihovu je mjestu nastalo jezero.
- Francuski speleoronilac Frédéric Swierczynski 6. svibnja 2017. postao je prvi čovjek koji je dosegnuo dno Crvenog jezera. Dotaknuo ga je na dubini od 245 metara, a zaron je trajao oko četiri sata. Isti je istraživač 2023. postavio svjetski rekord u dubinskom istraživanju špiljskim ronjenjem, spustivši se na 308 metara.
- Uzorci prikupljeni tijekom ekspedicije u Crvenom jezeru 2017. doveli su do otkrića i opisa dotad nepoznate vrste mikroskopske alge – dijatomeje Gomphosphenia plenkoviciae. Nazvana je u čast hrvatske znanstvenice Anđelke Plenković-Moraj.
- Crveno jezero 2017. postalo je pozornica još jednog adrenalinskog pothvata: šestero austrijskih slacklinera prelazilo je njegov otvor hodajući po traci širokoj samo 2,5 centimetara, a pojedini su pokušaji izvedeni zatvorenih očiju i na jednoj nozi.
