Više od sedam stoljeća čuva dolinu Kupe, a u njemu su živjeli Frankopani i Zrinski.
Smješten na kamenoj hridi iznad rijeke Kupe, Stari grad Ozalj jedno je od najljepših utvrđenih zdanja kontinentalne Hrvatske. Njegov položaj nije odabran slučajno – stoljećima je nadzirao prijelaz preko Kupe i važne prometne pravce prema Kranjskoj.
Od strateške utvrde do političkog i kulturnog središta Hrvatske
Arheološka istraživanja pokazala su da je ovaj položaj bio naseljen još od mlađega kamenog doba, dok se današnja utvrda počela oblikovati krajem 12. i početkom 13. stoljeća. Ozalj se u izvorima obično prvi put spominje 1244. kao kraljevski grad Bele IV., dok ga isprava iz 1278. bilježi u posjedu slavonskog bana Stjepana IV. Babonića.
foto: Shutterstock
Krajem 14. stoljeća Ozalj dolazi u ruke Frankopana, jedne od najmoćnijih hrvatskih plemićkih obitelji. Nakon podjele njihovih posjeda Ozalj je tijekom 1460-ih pripao Stjepanu III. i njegovu sinu Bernardinu Frankopanu. Na temelju obiteljskog ugovora o nasljeđivanju Stjepan Ozaljski ustupio ga je 1550. godine svojoj sestri Katarini, udanoj za hrvatskog bana Nikolu Šubića Zrinskog pa Ozalj prelazi u posjed Zrinskih.
Nikola Šubić Zrinski dao je 1556. godine izgraditi renesansni Palas Zrinskih, reprezentativnu palaču koja se i danas uzdiže na živoj stijeni iznad Kupe. Iznad ulaza još uvijek stoji uklesan natpis “NICO.CO.ZR.1556.”, trajni podsjetnik na njegova graditelja. Kasnije je njegov potomak Juraj IV. Zrinski podigao ulaznu kulu dok je današnji izgled kompleksa oblikovan kasnijim pregradnjama, osobito tijekom 18. stoljeća.
No Ozalj nije bio samo utvrda. U 17. stoljeću postao je jedno od važnih političkih i kulturnih središta tadašnje Hrvatske. Ovdje je stolovao hrvatski ban Petar Zrinski, a zajedno sa suprugom Anom Katarinom Zrinski i Franom Krstom Frankopanom stvorio je ono što danas poznajemo kao ozaljski književno-jezični krug. Prema starijim zapisima, Petar je u Ozlju radio na prijevodu Adrianskoga mora Sirene, Katarina je ovdje pisala Putni tovaruš, dok se za Frana Krstu Frankopana pretpostavlja da je u Ozlju napisao neke od svojih pjesama.
Nakon sloma zrinsko-frankopanske urote, karlovački general Ivan Josip Herberstein zauzeo je Ozalj 4. travnja 1670. i naredio njegovo pljačkanje. Petar Zrinski i Fran Krsto Frankopan pogubljeni su 30. travnja 1671., a njihovi su posjedi oduzeti. Grad je postupno zapušten. Tek sredinom 18. stoljeća novi vlasnici započinju njegovu obnovu, zahvaljujući kojoj je sačuvan do danas. Od 1928. godine veliku ulogu u njegovu očuvanju preuzima Družba “Braća Hrvatskoga Zmaja”, koja ga obnavlja i pretvara u jedno od najvažnijih mjesta sjećanja na Zrinske i Frankopane.
Pogled zbog kojeg se vrijedi zaustaviti
Koliko god bila zanimljiva njegova povijest, jednako je dojmljiv i položaj Starog grada.
Visoke zidine doslovno izrastaju iz stijene iznad smaragdnozelene Kupe, a pogled s mosta koji vodi prema gradu jedan je od najprepoznatljivijih prizora ozaljskoga kraja. Posebno je dojmljiv u proljeće i jesen, kada se boje okolne prirode zrcale u rijeci.
Danas se u Starom gradu nalazi Zavičajni muzej Ozalj, koji čuva bogate arheološke, kulturno-povijesne i etnografske zbirke te vrijednu građu povezanu s obiteljima Frankopan i Zrinski.
Što još vidjeti tijekom izleta?
Ozalj je idealna destinacija za jednodnevni izlet jer se u neposrednoj blizini nalazi nekoliko zanimljivih lokaliteta.
Prošećite mostom preko Kupe i šetnicom uz rijeku, odakle se pružaju najljepši pogledi na Stari grad. Posjetite Šetnicu Slave Raškaj, posvećenu jednoj od najvećih hrvatskih slikarica, rođenoj upravo u Ozlju, a u Zavičajnom muzeju razgledajte dio postava posvećen njezinu životu i djelu.
Ako volite tradicijsku arhitekturu, obiđite Etno park Ozalj, muzej na otvorenom s autentičnim drvenim kućama i gospodarskim objektima koji prikazuju nekadašnji život ovoga kraja.
Ljubitelji vina mogu nastaviti izlet prema Vivodini, poznatom vinogradarskom području ozaljskoga kraja, gdje se nalaze brojne obiteljske vinarije, a za degustacije je preporučljiva prethodna najava.
A ako ste ljubitelj prirode, obale Kupe pružaju brojne mogućnosti za šetnju, vožnju biciklom ili jednostavno predah uz jednu od najljepših hrvatskih rijeka.
Jeste li znali?
- Ana Katarina Frankopan imala je oko 16, a Petar Zrinski oko 20 godina kada su se vjenčali 1641. godine. Svadba je održana upravo u velikoj dvorani Palasa Zrinskih u Ozlju.
- Ana Katarina nije bila samo književnica i banova supruga. Dok je Petar ratovao, upravljala je dijelom obiteljskih posjeda i pregovarala s Mletačkom Republikom, francuskim veleposlanstvom i predstavnicima poljskoga dvora.
- Večer prije pogubljenja Petar je Katarini napisao oproštajno pismo koje je započeo riječima „Moje drago serce”. U njemu je tražio oprost ako ju je tijekom njihova zajedničkog života povrijedio. Pismo se danas čuva u Arhivu Zagrebačke nadbiskupije.
- Fran Krsto Frankopan sastavio je zbirku od čak 103 stihovane zagonetke. Mnoge su namjerno zvučale nepristojno, ali bi se na kraju pokazalo da je rješenje posve nedužno.
- U sjevernom dvorištu Staroga grada pronađeni su ostaci ranoromaničke crkvice, koju Grad Ozalj navodi kao najstariju na širem panonskom području.
