Dug svega oko 200, a širok oko 150 metara, Visovac je jedan od najprepoznatljivijih hrvatskih otočića. Na Visovačkom jezeru, u proširenom dijelu smaragdne rijeke Krke, već gotovo šest stoljeća čuva samostan, vrijedne knjige, umjetnine i tradiciju zbog koje ga mnogi nazivaju Gospinim otokom.
Na prvi pogled izgleda poput razglednice – maleni otočić okružen smaragdnom vodom, stoljetnim čempresima i franjevačkim samostanom koji se skladno uzdiže iznad krošnji. No Visovac nije poseban samo zbog svoje ljepote. Smatra se jednom od najvrjednijih prirodnih i kulturnih znamenitosti Hrvatske, a zajedno s Visovačkim jezerom, samostanom i crkvom čini jedinstvenu prirodnu, povijesnu i duhovnu cjelinu.
Iako je dug svega oko 200 metara, a širok oko 150 metara, ovaj otočić već stoljećima ima veliko značenje za hrvatsku povijest i kulturu.
Dom franjevaca već gotovo šest stoljeća
Na Visovcu su do sredine 15. stoljeća živjeli pustinjaci reda sv. Augustina, a oko 1445. godine na otočić dolaze franjevci. Oni su 1576. godine sagradili samostan i crkvu Majke od Milosti, koji i danas predstavljaju njegov zaštitni znak. Tijekom burne povijesti samostan je više puta bio napuštan zbog ratova i osmanskih prodora, no franjevci su mu se uvijek vraćali i nastavili njegovati duhovni život otoka.
foto: Shutterstock
Pravo malo kulturno blago
Iza samostanskih zidina krije se bogata arheološka zbirka, zbirka povijesnog crkvenog ruha i posuđa te vrijedna knjižnica s rijetkim knjigama i inkunabulama – knjigama tiskanim prije 1501. godine. Među njima se nalaze neka od najvrjednijih izdanja hrvatske kulturne baštine.
Visovac je stoljećima bio i ostao mjesto mira, molitve i obrazovanja, a samostan jedan od važnih čuvara hrvatskog duhovnog i kulturnog identiteta.
foto: Shutterstock
Zašto ga zovu Gospinim otokom?
Središnje mjesto štovanja na Visovcu zauzima slika Gospe Visovačke, koju su, prema predaji, franjevci donijeli iz Bosne bježeći pred osmanskim osvajanjima. Najstariji zapis o štovanju Gospe Visovačke potječe iz 1639. godine, a upravo zbog višestoljetne pobožnosti Visovac je poznat i pod imenom Gospin otok. Svake godine privlači brojne hodočasnike i posjetitelje koji ovamo dolaze zbog mira, prirode i bogate povijesti.
Nekoliko minuta preko jezera
Najkraći put do Visovca počinje na Stinicama i u Remetiću, odakle brodovi za svega nekoliko minuta prelaze Visovačko jezero. Otok je uključen i u duže izletničke rute sa Skradinskog buka i Roškog slapa pa mu se može prići iz različitih dijelova Nacionalnog parka. Za obilazak otoka, samostana, crkve i muzeja obično je predviđeno 30 do 45 minuta – dovoljno da se upozna dio njegova blaga, premda premalo da bi se do kraja ispričala priča koju čuva već stoljećima.
Jeste li znali?
- Visovac se u povijesnim izvorima prvi put spominje 1345. pod imenom Lapis albus, odnosno Bijela stijena. Ime Visovac u ispravama se pojavljuje tek približno stoljeće poslije.
- U samostanskoj riznici čuva se minijaturna knjiga veličine samo 3,5 × 3,5 milimetara, u kojoj je otisnuta molitva Oče naš na sedam jezika.
- Samostanski arhiv čuva čak 620 osmanskih isprava, među kojima je i ferman sultana Mehmeda IV. iz 1674. godine.
- Visovačka crkva rijedak je primjer sakralne građevine s dva glavna oltara, a u njezinoj se unutrašnjosti nalazi ukupno šest mramornih oltara.
- U Krki žive dvije ugrožene vrste koje nose ime po Visovcu: visovačka pastrva i visovački glavočić, koji je danas kritično ugrožen.
