Kad se spomene lavanda, većini će misli otprhnuti na sunčani Hvar ili francusku Provansu, mjesta koja se odavno smatraju sinonimima za nepregledna ljubičasta polja. Zato će mnoge iznenaditi podatak da se najveći nasad ove mirisne biljke u Hrvatskoj ne nalazi uz more, nego stotinama kilometara dalje, u srcu Slavonije, u Bogdanovcima pokraj Vukovara.
Priča je započela 2016. godine, kada su supružnici Tihomir i Josipa Gordana Ćorluka odlučili okušati se u uzgoju kulture koja nije tipična za slavonsku ravnicu. Uskoro su zasadili prvih 1.600 sadnica, a njihov je nasad u samo nekoliko godina narastao na oko 44.000 grmova. Prema podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju te analizi portala Agroklub, OPG Vukovarska lavanda danas obrađuje 8,11 hektara pod lavandom, što ga čini najvećim proizvođačem u Hrvatskoj. Odabirom biljke koja dobro podnosi sušu i ne zahtijeva mnogo vode pokazali su da lavanda može izvrsno uspijevati i u kontinentalnoj Hrvatskoj. Panonska ravnica, poznata po zlatnim poljima žita i suncokreta, tako je u svoju paletu uvrstila i ljubičaste tonove.
Mirisna čarolija za sve: Manifestacija ‘U mirisu lavande’
Kako bi ljepotu svojih polja podijelili s posjetiteljima, u vrijeme cvatnje Općina Bogdanovci, Turistička zajednica Vukovarsko-srijemske županije te OPG Vukovarska lavanda organiziraju manifestaciju „U mirisu lavande“. Ljubičasta prostranstva tada postaju mjesto susreta ljubitelja prirode, fotografije i domaćih proizvoda, a Bogdanovci na nekoliko dana poprime sasvim drugačije, za Slavoniju netipično lice. Posjetitelji mogu uživati u šetnji poljima, sudjelovati u edukativnim radionicama na temu ove biljke, kušati razne proizvode s naglaskom na one od lavande te pronaći jedinstvene suvenire. Tu su još fotokutak i glazbeni program, a cjelokupni doživljaj iznimna je promocija lokalne poljoprivrede i kontinentalnog turizma.
Zašto lavanda uspijeva baš ovdje?
Ono što ove nasade čini posebnima nisu samo lokacija i priča, već i specifične karakteristike uzgoja. Za razliku od prave lavande koja voli krš, ovdje uspijeva sorta koja se prilagodila bogatijem tlu. Riječ je o lavandinu (Lavandula x intermedia), otpornijem hibridu prave i širokolisne lavande. Njegovi veći cvjetovi kriju iznimnu izdašnost eteričnog ulja, što ga čini savršenim za destilaciju, a zbog čega je čest izbor profesionalnih proizvođača. Najveći dio uroda prerađuje se u eterično ulje i hidrolat, a od lavande nastaju i brojni drugi proizvodi, poput suhih cvjetova, mirisnih vrećica, sapuna i čajeva. Polja su najljepša tijekom lipnja i srpnja, kada su u punom cvatu i preodjenu se u raskošnu ljubičastu nijansu.
Više od lijepog prizora
Stajati usred ovih polja jedinstveno je iskustvo; zrak treperi od ljetne vrućine, a intenzivan miris ispunjava pluća svakim udahom. Osim što je vizualno predivna, lavanda je i iznimno medonosna biljka zbog čega njezini cvjetovi u vrijeme cvatnje privlače brojne pčele i druge oprašivače pa bogatstvo doživljaja upotpunjava i simpatična zvučna kulisa raznih “zujalica”. U svakom slučaju, tko jednom usred slavonske ravnice ugleda bajkovitu ljubičastu oazu, teško će je zaboraviti. Bogdanovci su nam pokazali da dobre ideje ponekad najljepše procvjetaju upravo ondje gdje ih baš i ne očekujemo.
Jeste li znali?
- Hrvatska ima vlastitu sortu lavandina pod nazivom budrovka, koja je nastala na dalmatinskim otocima, a može se pronaći na Hvaru, Braču i Visu.
- U svom zlatnom razdoblju, početkom 1970-ih, na Hvaru je pod lavandom bilo čak 720 hektara nasada, a proizvodilo se do 70 tona eteričnog ulja godišnje, što je činilo oko 10 posto svjetske proizvodnje lavandinova ulja.
- Naziv lavanda potječe od latinske riječi lavare – prati. Još su stari Rimljani njezine cvjetove dodavali u kupke zbog ugodnog mirisa.
- Provansa je i dalje svjetski simbol lavande i najveće područje uzgoja lavandina, dok je Bugarska posljednjih godina vodeći svjetski proizvođač eteričnog ulja prave lavande.
- Iako je većina povezuje s ljubičastom bojom, postoje sorte lavande s bijelim, ružičastim pa čak i tamnocrvenim cvjetovima. (D.H.)
