Najduži fortifikacijski sustav u Europi nije štitio samo gradove i poluotok – jedan od njegovih najvažnijih zadataka bio je čuvati “bijelo zlato” koje je stoljećima punilo blagajnu Dubrovačke Republike.
Kad se spomenu Stonske zidine, većina će prvo pomisliti na impresivnu kamenu utvrdu koja se proteže preko brda između Stona i Malog Stona. No, malo tko zna da njihova zadaća nije bila samo obrana tog područja nego i zaštita nečega što je u srednjem vijeku vrijedilo gotovo kao zlato – soli.
Nakon što je Dubrovačka Republika 1333. preuzela Ston i Pelješac, upravo je sol postala jedan od njezinih najvažnijih izvora prihoda. Zato je izgrađen monumentalni obrambeni sustav koji je štitio solanu i cijelo područje proizvodnje soli, tada jedno od najvrjednijih gospodarskih bogatstava Republike.
foto: Shutterstock
Kameni div koji povezuje Ston i Mali Ston
Stonske zidine danas su duge gotovo 5,5 kilometara, a nekada su bile još duže. Povezuju Ston, Mali Ston i tvrđavu Podzvizd, a zajedno s kulama, bastionima i utvrdama čine najduži sačuvani fortifikacijski sustav u Europi. Njihova izgradnja trajala je više od stoljeća, a na projektu su sudjelovali neki od najpoznatijih graditelja svog vremena, među kojima i Juraj Dalmatinac.
foto: Shutterstock
Šetnja zidinama pruža spektakularne poglede na stonske solane, Malostonski zaljev, Pelješac i stare kamene ulice Stona, zbog čega se ubraja među najljepše povijesne šetnice u Hrvatskoj.
Solana čija je proizvodnja dokumentirana gotovo sedam stoljeća
Stonska solana jedna je od najstarijih aktivnih solana u Europi. Sol se i danas proizvodi gotovo na isti način kao i prije više od 700 godina – uz pomoć mora, sunca i vjetra. U njezinu se kompleksu nalazi 58 bazena podijeljenih u pet skupina, a proizvodni proces traje od jednog do dva mjeseca, ovisno o vremenskim uvjetima. Od devet kristalizacijskih bazena osam nosi imena svetaca, dok je jedina iznimka bazen Mundo, čije ime znači „svijet“.
Više od zidina
Posjet Stonu rijetko završava samo obilaskom zidina. Ovo je jedno od najpoznatijih gastronomskih odredišta u Hrvatskoj, poznato po kamenicama i dagnjama iz Malostonskog zaljeva te brojnim restoranima poput Kapetanova kuća, Bota Šare ili Konoba Bakus, u kojima se poslužuju svježi plodovi mora i pelješka vina. Seosko domaćinstvo Ficović u obližnjem Hodilju također je jedno od omiljenih mjesta ljubitelja lokalne kuhinje.
Ako imate vremena, nastavite istraživati Pelješac. Poluotok je poznat po vrhunskim vinima Dingač i Postup, brojnim obiteljskim vinarijama te nekim od najljepših plaža na jugu Hrvatske. Među najpoznatijima su pješčana uvala Prapratno, omiljena među obiteljima, te tirkizna Divna i prostrana Žuljana, koje redovito završavaju na popisima najljepših hrvatskih plaža
Planirate posjet?
Stonske zidine imaju dva ulaza – jedan u Stonu, drugi u Malom Stonu – te jedan zajednički izlaz, pa obilazak možete započeti s obje strane. Uz ulaznicu može se obići i tvrđava Veliki Kaštio, a radno vrijeme mijenja se ovisno o godišnjem dobu.
Prema posljednjoj službeno objavljenoj cijeni, ulaznica za odrasle stoji 10 eura, za djecu od 7 do 18 godina 5 eura, dok grupna ulaznica za najmanje deset osoba stoji 8 eura po osobi. Djeca mlađa od sedam godina ne plaćaju ulaznicu. Stanovnici Dubrovačko-neretvanske županije imaju besplatan ulaz uz predočenje važeće osobne iskaznice. Budući da se cijene i radno vrijeme mogu mijenjati, prije dolaska preporučljivo ih je provjeriti na službenim stranicama.
foto: Shutterstock
Jeste li znali?
- Zbog izgleda i impresivne duljine zidina za njih se udomaćio nadimak „Europski kineski zid”, koji upotrebljava i službena Turistička zajednica Općine Ston.
- Dio zidina srušen je 1874. godine kako bi se na njihovu mjestu podignuo slavoluk za doček austrijskog cara Franje Josipa I.
- Na Stonskim zidinama radio je i slavni firentinski arhitekt Michelozzo, jedan od vodećih graditelja rane renesanse. Bio je arhitekt obitelji Medici, a projektirao je i njihovu znamenitu palaču u Firenci.
- Stonske zidine postale su i neobična sportska arena. Ston Wall Marathon nudi utrke od 4, 15 i 42 kilometra, a sudionici se uspinju strmim stubama od Malog Stona prema kulama i tvrđavama.
- Malostonska kamenica nosi europsku zaštićenu oznaku izvornosti, što znači da su njezino ime i povezanost s područjem Malostonskog zaljeva službeno zaštićeni na razini Europske unije.
