Hum danas ima 52 stanovnika, a cijeli njegov stari grad dug je tek oko 100, a širok svega 35 metara. Ipak, iza njegovih kamenih zidina krije se gotovo tisuću godina povijesti, jedinstvena tradicija i jedna od najpoznatijih istarskih rakija.
Kad netko kaže “grad”, većina će pomisliti na tisuće stanovnika, prometne ulice i gradski trg. No u središnjoj Istri postoji grad koji ruši sva ta pravila.
Hum, smješten na brežuljku iznad doline rijeke Mirne, već desetljećima nosi titulu najmanjeg grada na svijetu. Prema posljednjem Popisu stanovništva iz 2021. godine u njemu žive 52 stanovnika, iako se u starijim tekstovima često spominje da ih je tek dvadesetak ili tridesetak. No broj stanovnika nije jedino po čemu je poseban.
Srednjovjekovni gradić koji je ostao unutar svojih zidina
Hum je vjerojatno gradinskoga postanja, a kaštel oko kojega se razvilo naselje najvjerojatnije je podignut u 11. stoljeću. Naselje se razvilo kao srednjovjekovna utvrđena cjelina, no Mlečani su 1412. srušili zidine i kaštel, nakon čega je Hum ponovno obnavljan.
Posebnost Huma je u tome što se gotovo nije širio izvan njih. Dok su drugi gradovi stoljećima rasli i dobivali nova predgrađa, Hum je ostao unutar svojih srednjovjekovnih granica. Danas je cijeli stari grad dug oko 100 metara, širok svega 35 metara, a unutar zidina nalaze se dvije kamene ulice, trg, crkve, zvonik i niz tradicionalnih kuća. Upravo zato šetnja Humom više nalikuje obilasku živog muzeja nego grada.
Župana i danas biraju prema stoljetnoj tradiciji
Hum i danas čuva jedan od najneobičnijih povijesnih običaja u Hrvatskoj. Svake godine, druge subote u lipnju, na Dan grada održava se Izbor župana na leto dan, svečanost koja okuplja stanovnike Huma i okolnih sela.
Izbor župana u Humu potvrđen je od 16. stoljeća, a tradicija je obnovljena 1977. godine prema povijesnim zapisima i uputama povjesničara dr. Danila Klena. Ceremonija se održava u gradskoj loži, a za humskog župana može biti izabran samo pripadnik humske župe – Grašćak, stanovnik Huma, ili Homjan, stanovnik okolnih naselja.
Jedanaest sudaca glasa na poseban način: umjesto glasačkih listića, glasovi se kosirom urezuju u raboš, drvenu palicu, baš kao što se činilo prije više stoljeća. Novi župan bira se na jednogodišnji mandat, a nekada je njegova zadaća bila brinuti o redu, zajedničkim poslovima i očuvanju mjesta. Danas je taj izbor ponajprije simbol zajedništva i poštovanja prema tradiciji koja Hum čini jedinstvenim.
Grad glagoljice i biske
Put prema Humu vodi jednom od najposebnijih hrvatskih kulturnih ruta – Alejom glagoljaša, sedam kilometara dugim spomen-putem koji povezuje Roč i Hum. Uz cestu se nalazi jedanaest spomen-obilježja posvećenih glagoljici i hrvatskoj glagoljaškoj baštini; deset ih je izrađeno od kamena, a završno obilježje čine bakrena Vrata Huma.
Hum je poznat i po humskoj biski, tradicionalnoj rakiji od komovice i imele koja se priprema prema starom receptu i danas je jedan od gastronomskih simbola Istre.
Što još vidjeti tijekom izleta?
Posjet Humu lako se može pretvoriti u cjelodnevni izlet.
Obiđite obližnji Roč, istražite slikovite Kotle, poznate po kamenim riječnim koritima koja je oblikovala voda ili nastavite prema brojnim vidikovcima i pješačkim stazama središnje Istre.
A prije povratka svakako kušajte lokalne specijalitete – od biske i istarskih vina do tartufa i domaćih sireva.
Jeste li znali?
- Prema istarskoj legendi, Hum su sagradili divovi od kamenja koje im je preostalo nakon gradnje drugih gradova u dolini Mirne.
- Bakrena Vrata Huma zapravo su jedanaesto i završno obilježje Aleje glagoljaša. Njihovi su rukohvati oblikovani poput volovskih glava, a dvanaest medaljona u gornjem dijelu prikazuje seoske poslove tijekom pojedinih mjeseci u godini.
- U Humu se od 2001. godine održava Smotra istarskih rakija pod upečatljivim sloganom „Domaća rakija je naša medežija“.
- Hum ima i Festival industrijske konoplje, na kojem su se predstavljali neobični proizvodi poput sira, kruha, keksa, namaza, burgera i džina s konopljom, kao i konopljino ulje, brašno, čajevi i sjemenke.
- Hum je 2015. godine postao filmska kulisa međunarodnog akcijskog trilera Renegades, koji je producirao slavni francuski redatelj Luc Besson, a u kojem glumi oskarovac J. K. Simmons. Producenti su Hum nazvali „glavnom lokacijom“ filma: predstavljao je bosansko selo u kojem je skriveno blago iz Drugog svjetskog rata. Za podvodne prizore poslije je u filmskom bazenu na Malti izgrađena scenografija potopljenog Huma. (D.H.)
