Građena punih 16 godina po viziji biskupa Josipa Jurja Strossmayera, đakovačka katedrala sv. Petra jedno je od najmonumentalnijih sakralnih zdanja u Hrvatskoj. Njezinu prepoznatljivu siluetu čine dva visoka tornja i kupola, a unutrašnjost skriva pravo umjetničko blago – 43 monumentalne freske, sedam oltara, raskošne skulpture i impresivne orgulje s više od pet tisuća svirala.
Kad se približavate Đakovu, teško je ne primijetiti dva visoka tornja i crvenu siluetu katedrale koja dominira ravničarskim krajolikom. No njezina prava raskoš otkriva se tek kada zakoračite unutra. Iza monumentalnog pročelja krije se jedna od najvrjednijih umjetničkih i arhitektonskih cjelina hrvatske sakralne baštine, nastala zahvaljujući viziji čovjeka koji je želio da Đakovo dobije građevinu dostojnu europskih kulturnih središta – biskupa Josipa Jurja Strossmayera.
Katedrala sv. Petra nije samo vjersko središte Đakovačko-osječke nadbiskupije, nego i spomenik umjetnosti 19. stoljeća, u kojem se susreću arhitektura, slikarstvo, kiparstvo i glazba. Njezina je gradnja započela 1866. godine, a svečano je posvećena 1. listopada 1882., nakon punih 16 godina radova.

Sedam milijuna opeka za Strossmayerovu viziju
Ideja o izgradnji nove katedrale postojala je i prije Strossmayerova dolaska na čelo biskupije. Njegovi prethodnici razmišljali su o novom zdanju, izrađivali planove i prikupljali sredstva, no upravo je Strossmayer uspio ostvariti taj veliki pothvat. Nacrte je povjerio bečkom arhitektu Karlu Rösneru, s kojim je ugovor o gradnji potpisao 17. travnja 1866. godine.
Nakon Rösnerove smrti posao je preuzeo arhitekt Friedrich Schmidt, također iz Beča, koji je u to vrijeme radio i na zagrebačkoj katedrali. Prvotna je zamisao bila da gradnja bude dovršena u pet godina, no zbog složenosti radova i nabave materijala potrajala je znatno dulje.
Za gradnju je potrošeno čak sedam milijuna opeka, koje su se pekle u biskupijskoj ciglani u Đakovu. Ostali materijali dopremani su iz različitih europskih krajeva, među ostalim iz Istre, Austrije, Mađarske, Italije i Francuske.
Rezultat je monumentalna trobrodna građevina s elementima neoromanike i neogotike, dvama pročelnim tornjevima visokima oko 84 metra te kupolom iznad križišta lađa. Crvena fasadna opeka daje joj prepoznatljiv izgled, dok se njezina veličina i arhitektonska raskoš posebno doimaju u širokom prostoru Strossmayerova trga.

Četrdeset tri freske koje pričaju biblijske priče
Ipak, najveće umjetničko bogatstvo katedrale nalazi se u njezinoj unutrašnjosti. Njezine zidove i svodove krase 43 monumentalne freske s prizorima iz Starog i Novog zavjeta, koje su tijekom 12 godina oslikavali njemački umjetnici Alexander Maximilian Seitz i njegov sin Ludwig Seitz, obojica pripadnici umjetničkog kruga rimskih nazarenaca.
Strossmayer je ugovor o oslikavanju katedrale sklopio 1870. godine. Prvotno je bilo predviđeno 36 fresaka, no na kraju ih je nastalo sedam više. Svaka zauzima površinu veću od 30 četvornih metara, a slikarski su radovi izvođeni uglavnom tijekom toplijih mjeseci.
U glavnoj lađi nižu se prizori iz Starog zavjeta, dok su u poprečnoj lađi i apsidama prikazani događaji iz Isusova života, apostoli i prizori povezani sa životom svetog Petra. Među njima su Adam i Eva u raju, Noina arka, Abrahamova žrtva, Mojsije i kralj David, ali i brojni prizori iz Novog zavjeta.
Freske nisu samo dekoracija, nego cjelovit slikarski program koji posjetitelja vodi kroz biblijsku povijest. Upravo su one jedan od najprepoznatljivijih elemenata đakovačke katedrale i razlog zbog kojeg se njezina unutrašnjost smatra iznimno vrijednom umjetničkom cjelinom.
Uz freske, katedralu krasi sedam oltara s kamenim skulpturama i reljefima svetaca, kao i bogato oslikani ornamentalni ukrasi koji prekrivaju zidne plohe. Posebnu pozornost privlači glavni oltar posvećen svetom Petru, zaštitniku katedrale.

Orgulje s 5.486 svirala i kripta u kojoj počiva Strossmayer
Umjetnički doživljaj ne završava na freskama i oltarima. Na pjevačkom koru nalaze se impresivne orgulje koje je izradila poznata slovenska tvrtka Franca Jenka. Imaju 73 registra, tri manuala i čak 5.486 svirala, što ih čini jednim od posebnih glazbenih aduta katedrale.
Prve orgulje stradale su u velikom požaru koji je u katedrali izbio 1933. godine, a današnje su zamijenile njihov povijesni instrument.
Ispod glavnog oltara i poprečne lađe prostire se velika kripta, u koju se ulazi iz same katedrale, ali i s ulice. Ondje se nalazi grob biskupa Josipa Jurja Strossmayera, čovjeka čija je vizija ostavila neizbrisiv trag u povijesti Đakova. Kripta je ujedno prostor u kojem se održavaju prigodne svečanosti, izložbe i koncerti.

Obnovljen golemi crtež koji je prethodio jednoj od fresaka
Katedrala je i danas predmet istraživanja i brige stručnjaka koji nastoje sačuvati njezinu vrijednu umjetničku baštinu. Jedna od zanimljivijih novijih priča odnosi se na pripremni crtež za fresku „Isus tjera trgovce iz hrama”, djelo Alexandera Maximiliana Seitza.
Riječ je o iznimnoj umjetnini dimenzija 5,70 puta 4,70 metara, sastavljenoj od čak 66 listova papira. Crtež je tijekom vremena pretrpio brojna oštećenja, a papir je postao izrazito krhak, zbog čega je zahtijevao složene i dugotrajne konzervatorsko-restauratorske radove.
Obnova je uključivala dokumentiranje zatečenog stanja, uklanjanje drvene konstrukcije, razdvajanje crteža na pojedinačne listove, čišćenje i dezinfekciju, ojačavanje oslabljenog papira te rekonstrukciju dijelova koji su nedostajali. Za ponovno spajanje umjetnine izrađena je posebna konstrukcija prilagođena njezinim impresivnim dimenzijama.
Rezultati višegodišnje obnove predstavljeni su 2. listopada 2026. godine u đakovačkoj katedrali, a posjetitelji su tom prilikom mogli vidjeti i samu fresku za koju je crtež nastao.
Zaštita Seitzovih crteža počela je još 2019. godine, a 2024. uvršteni su u zbirku umjetničkih i uporabnih predmeta Inventara Nadbiskupskog dvora i katedrale sv. Petra, koja ima status kulturnog dobra. Restaurirani original zasad čeka odgovarajući prostor budućeg Nadbiskupijskog muzeja, u kojem bi vrijedna sakralna i umjetnička baština trebala biti predstavljena široj javnosti.

Više od znamenitosti – simbol Đakova i njegove povijesti
Đakovačka katedrala tijekom desetljeća postala je mnogo više od monumentalne građevine. Ona je simbol grada, svjedočanstvo Strossmayerove kulturne vizije i mjesto na kojem se na jedinstven način susreću vjera, povijest i umjetnost.
Smještena na Strossmayerovu trgu, u neposrednoj blizini biskupskog dvora i drugih povijesnih zdanja, dio je šire kulturno-povijesne cjeline koju vrijedi upoznati u šetnji gradom. A njezina unutrašnjost, od raskošnih fresaka i oltara do orgulja i kripte, otkriva koliko je bogata priča koju čuva.
Zato posjet Đakovu teško može proći bez zaustavljanja pred njegovim najprepoznatljivijim simbolom – katedralom sv. Petra, jednim od najvažnijih spomenika hrvatske sakralne umjetnosti 19. stoljeća. (D.H.)











