Ako volite mjesta koja još nisu preplavljena turistima, Grabovača je jedno od onih otkrića zbog kojih se isplati skrenuti s glavnih ruta
Kad pomislimo na špilje u Hrvatskoj, većina će prvo spomenuti Cerovačke špilje ili Modru špilju. No malo tko zna da se nedaleko od Perušića nalazi mjesto koje nema premca u Europi. Pećinski park Grabovača predstavlja se kao jedini pećinski park na europskom kontinentu, a na površini od svega 1,5 četvornih kilometara skriva čak osam špilja i jednu jamu. Na širem području značajnog krajobraza Risovac – Grabovača pet speleoloških lokaliteta zaštićeno je kao geomorfološki spomenik prirode.
foto; TZO Perušić
Podzemni svijet star milijunima godina
Najpoznatija među špiljama je Samograd, jedina otvorena za posjetitelje. Duga je 345 metara i sastoji se od četiri velike dvorane, a već sam ulaz izgleda poput prirodne katedrale. Posjetitelji se kroz njezinu unutrašnjost kreću kamenim stepenicama starima više od stoljeća, od kojih je većina ručno uklesana izravno u stijenu i sigovinu.
Samograd ima i posebno mjesto u hrvatskoj speleološkoj povijesti. U zagrebačkom Obzoru 1889. godine objavljena je prva novinska vijest u Hrvatskoj o otvorenju neke špilje za posjetitelje, a arheološka istraživanja otkrila su ulomke keramičkog posuđa te ljudske kosti iz kasnog brončanog i željeznog doba, što potvrđuje prisutnost ljudi na ovom području prije više tisuća godina.
Više od špilja – krajolik pun života
Grabovača nije zanimljiva samo zbog podzemlja. Šire područje Grabovače zaštićeno je kao značajni krajobraz Risovac – Grabovača zbog svoje iznimne geološke, prirodne i krajobrazne vrijednosti. Tijekom tisućljeća voda je oblikovala krški reljef pa su nastale brojne škrape, ponikve, kamenice, jame i špilje koje danas čine iznimno vrijedan krški krajolik.
Rubom zaštićenog područja protječe i rijeka Lika, najduža hrvatska ponornica. Na području Grabovače nalaze se i četiri izvora pitke vode. Spoj podzemlja, vode, šuma i krških livada stvara jedinstven krajolik koji privlači ljubitelje prirode tijekom cijele godine.
Dom vuku, medvjedu i rijetkim orhidejama
Grabovača je i pravo utočište brojnih biljnih i životinjskih vrsta. Na području Parka nalazi se devet rijetkih i ugroženih stanišnih tipova od nacionalnog i europskog značaja, zabilježeno je 118 biljnih vrsta, od kojih je 16 strogo zaštićeno, dok se šest smatra endemima hrvatske flore.
Ovdje je zabilježeno više od 20 vrsta sisavaca, a na području borave i sve tri velike zvijeri prisutne u Hrvatskoj – vuk, mrki medvjed i ris. Tu je i 19 vrsta špiljske faune, devet strogo zaštićenih vrsta šišmiša, 15 vrsta leptira pri čemu ih je osam strogo zaštićeno te čak 81 vrsta ptica od kojih su 24 također strogo zaštićene.
foto: TZO Perušić
Izlet koji spaja prirodu, povijest i avanturu
Osim prirodnih ljepota, Grabovača čuva i vrijednu kulturnu baštinu. U blizini se nalaze Stari grad Perušić, prvi put spomenut 1487. godine te crkva Uzvišenja sv. Križa, srednjovjekovnoga gotičkog podrijetla, koja je poslije preuređena u baroknom i rokoko stilu.
Ljubitelji aktivnog odmora mogu istražiti poučne, pješačke i planinarske staze, provozati se nekom od biciklističkih ruta na području Općine Perušić, dugih ukupno 240 kilometara, uživati u vožnji kajakom ili čamcem po rijeci Lici ili jednostavno zastati na nekom od vidikovaca i upiti mir ličkog krajolika.
Jeste li znali?
- Na stalagmitu pedesetak metara ispod ulaza u Samograd još se mogu pročitati imena i godina 1835. Smatra se da su ih ostavili austrijski časnici koji su čuvali špilju jer se njezina voda koristila za opskrbu u vrijeme Vojne krajine.
- Prema predaji, u Medinoj špilji živi patuljak. Kada se jedan mještanin izgubio u labirintu njezinih hodnika, od umora je zaspao u kristalno bijeloj dvorani. U snu mu se pojavio špiljski patuljak i pokazao izlaz, no nakon buđenja mještanin više nije bio siguran je li ga sanjao ili je patuljak bio stvaran. Ipak je prošao hodnikom koji mu je pokazao i pronašao izlaz, a u znak zahvale za spašeni život kad god je ulazio u špilju ostavljao je čokoladu.
- Medina pećina u Pećinskom parku Grabovača prva je hrvatska špilja otvorena za speleoterapiju, a njezin se ulazni dio od 70 metara povremeno koristi u tu svrhu zbog posebne mikroklime koju obilježavaju stabilna temperatura, visoka relativna vlažnost te čist zrak s vrlo malo alergena i uzročnika bolesti, bez ozona i s visokom koncentracijom negativnih iona.
- Špilja Samograd nekoliko se puta pretvorila u koncertnu pozornicu. Radojka Šverko u njoj je 2014. godine održala prvi koncert, priređen u povodu 125. godišnjice njezina otvaranja za posjetitelje. Dvije godine poslije grupa Vatra ondje je, na temperaturi od samo devet stupnjeva, održala akustični koncert nakon utrke Lika Cave Trek.
- Posjetitelji Pećinskog parka Grabovača kao uspomenu mogu ponijeti jedan od najneobičnijih suvenira u Hrvatskoj – bočicu špiljskog zraka. Prodaje se u suvenirnici uz ulaz u Samograd, zajedno s lokalnim proizvodima i suvenirima s motivima Parka. (D.H.)
